1. POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE
a) Uvjeti i način ostvarivanja pomoći za uzdržavanje
Korisnici pomoći za uzdržavanje
Članak 41.
(1) Pravo na pomoć za uzdržavanje ima samac ili članovi kućanstva za zadovoljavanje
osnovnih životnih potreba u visini utvrđenoj ovim Zakonom, koji nemaju sredstva za tu
namjenu iz razloga na koje nisu mogli ili ne mogu utjecati, a nisu ih u mogućnosti ostvariti
svojim radom, dohotkom, imovinom, naknadama ili primicima, sredstvima obveznika
uzdržavanja ili prihodima ostvarenim na drugi način.
(2) Članovi kućanstva određuju odraslu osobu koja ih predstavlja u postupku ostvarivanja
prava na pomoć za uzdržavanje.
Mjere i aktivnosti za socijalnu uključenost
Članak 42.
(1) Radno sposoban i djelomično radno sposoban korisnik pomoći za uzdržavanje ima pravo i
obvezu sudjelovati u aktivnostima koje omogućavaju njegovu socijalnu uključenost.
(2) Mjere i aktivnosti za socijalnu uključenost u sustavu socijalne skrbi propisuje pravilnikom
ministar.
Plan aktivnosti korisnika
Članak 43.
(1) Zavod će utvrditi plan aktivnosti s korisnikom iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona o
aktivnom rješavanju njegove nepovoljne socijalne situacije, koji je sastavni dio njegovog
individualnog plana, kao i njegovu suglasnost na umanjenje ili prestanak prava u slučaju
neopravdanog neizvršavanja obveza iz plana.
(2) Sadržaj plana aktivnosti propisan je pravilnikom iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 44.
Pravo na pomoć za uzdržavanje može se ostvariti u novcu ili u naravi u visini/vrijednosti
utvrđenoj ovim Zakonom.
Iznos pomoći za uzdržavanje u novcu
Članak 45.
(1) Iznos pomoći za uzdržavanje utvrđuje se u postotku od osnovice iz članka 40. stavka 2.
ovoga Zakona preračunate u novčani iznos.
(2) Pomoć za uzdržavanje iznosi za:
1. samca – 120% osnovice,
2. obitelj za:
– odraslog člana obitelji – 80% osnovice,
– dijete do navršene 7. godine – 80% osnovice,
– dijete od navršene 7. godine do navršene 15. godine – 90% osnovice,
– dijete od navršene 15. godine do 18. godine života, odnosno mlađi punoljetnik do završetka
redovitog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života – 100% osnovice.
(3) Iznosi utvrđeni prema stavku 2. ovoga članka povećavaju se ako je korisnik:
– odrasla osoba s općom nesposobnosti za rad koja živi sama – za 50% osnovice,
– odrasla osoba s općom nesposobnosti za rad koja živi u obitelji – za 30% osnovice,
– trudnica nakon 12 tjedana trudnoće i rodilja do 2 mjeseca nakon poroda – za 50% osnovice,
– dijete u jednoroditeljskoj obitelji – za 25% osnovice.
(4) Vrijednost pomoći u naravi utvrđuje se prema kriterijima propisanim stavkom 2. i 3.
ovoga članka.
Uračunavanje prihoda
Članak 46.
(1) Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između iznosa sredstava za
uzdržavanje utvrđenih prema članku 45. ovoga Zakona i iznosa prosječnoga mjesečnoga
prihoda samca ili obitelji ostvarenog u tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev
za ostvarivanje toga prava, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti.
(2) Ako samac ili obitelj u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke zbog promijenjenih
okolnosti od dana pokretanja postupka ostvaruje najmanje 10% viši ili niži mjesečni prihod,
visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se kao razlika između sredstava za uzdržavanje
utvrđenih prema članku 45. ovoga Zakona i prihoda ostvarenog u vrijeme donošenja
prvostupanjske odluke.
Članak 47.
(1) U prihode samca i obitelji iz članka 46. ovoga Zakona uračunava se i posredno utvrđeni
dohodak i drugi primici koje samac, odnosno obitelj ne prikaže, no Zavod utvrdi da njima
plaća robu ili usluge koje ne služe zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, u iznosu koji
prelazi prikazane prihode.
(2) U prihode samca ili obitelji iz članka 46. ovoga Zakona ne uračunavaju se:
– novčane naknade i potpore po ovom Zakonu,
– socijalna pomoć i naknada koju osigurava jedinica područne (regionalne) i lokalne
samouprave, do iznosa osnovice iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona,
– doplatak za djecu,
– sredstva za uzdržavanje za dijete ostvarena na temelju propisa o obiteljskim odnosima,
– stipendija koja omogućuje obrazovanje i osposobljavanje za dijete/mlađu punoljetnu osobu
koja je bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, te dijete/mlađu punoljetnu osobu
čija je obitelj korisnik pomoći za uzdržavanje.
– godišnji dar za božićne i uskrsne blagdane i dar za djecu do 15. godine života,
– novčana naknada za tjelesno oštećenje,
– ortopedski dodatak,
– doplatak za pomoć i njegu po odredbama drugih zakona,
– opskrbnina koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika,
– primici koje fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za
zdravstvene potrebe,
– sredstva za saniranje posljedica elementarnih nepogoda.
(3) Ako radno sposobni ili profesionalno radno nesposobni korisnik prihvati ponuđeni posao
ili rad u trajanju do 6 mjeseci, koji je utvrđen planom aktivnosti iz članka 43. ovoga Zakona,
te mu pravo na pomoć za uzdržavanje prestane, ostvareni dohodak ili primitak za rad u
razdoblju od 3 mjeseca prije podnošenja novog zahtjeva za ostvarivanje prava na pomoć za
uzdržavanje, ne uračunava se u prihode.
(4) Iznos prihoda obitelji umanjuje se za iznos koji na temelju propisa o obiteljskim odnosima
član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.
Članak 48.
(1) Poljoprivredniku i članu njegove obitelji, koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino
ili glavno zanimanje, prosječni mjesečni prihod s te osnove utvrđuje se prema rješenju
porezne uprave, potvrdi agencije nadležne za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju o
isplaćenim potporama sukladno poreznim propisima i na temelju drugih relevantnih podataka.
(2) Prosječni mjesečni prihod iz stavka 1. ovoga članka ne utvrđuje se poljoprivredniku samcu
starijem od 65 godina i obitelji koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno
zanimanje, a svi članovi obitelji su stariji od 65 godina ili neovisno o dobi ukoliko imaju
utvrđen invaliditet.
Uračunavanje povremenih i jednokratnih prihoda
Članak 49.
(1) Ukoliko je samac ili član obitelji u razdoblju od tri mjeseca prije mjeseca podnošenja
zahtjeva ostvario povremenim radom prihode (povremeni prihod), pri izračunavanju iznosa
pomoći povremeni se prihodi uračunavaju kao prosječni mjesečni prihod.
(2) Samac ili obitelj koji su ostvarili prihode jednokratno u razdoblju od godinu dana prije
mjeseca podnošenja zahtjeva, nemaju pravo na pomoć za uzdržavanje za razdoblje za koje
ostvareni prihod odgovara iznosu pomoći koju bi ostvario samac, odnosno član obitelji.
(3) Jednokratni prihodi po ovom zakonu su darovanja, odštete, otpremnine, nagrade i drugi
prihodi koje je korisnik primio samo jednom.
(4) Prihodi iz stavka 3. ovoga članka računaju tako da se kao vlastiti prihod uzima u obzir
1/12 prihoda mjesečno u visini pomoći za uzdržavanje koju bi ostvario samac, odnosno član
obitelji.
(5) Samac ili obitelj koji su ostvarili sredstva prodajom vlastite, darovane ili nasljeđene
pokretnine ili nekretnine nemaju pravo na pomoć za uzdržavanje za razdoblje za koje iznos
pomoći odgovara visini osnovice za plaćanje poreza na promet pokretnina i nekretnina.
Uvjeti za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje
Članak 50.
(1) Pravo na pomoć za uzdržavanje može ostvariti samac ili obitelj pod uvjetom da:
– vrijednost nekretnina u vlasništvu samca ili punoljetnih članova obitelji ne prelazi iznos od
100 proračunskih osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj na
dan podnošenja zahtjeva,
– u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva nije prodao, darovao ili se odrekao
prava na nasljeđivanje nekretnine, ako je time mogao ostvariti sredstva za podmirenje
osnovnih životnih potreba u vrijeme podnošenja zahtjeva u smislu ovoga Zakona,
– nisu vlasnici pokretne imovine koju bi mogli koristiti ili otuđiti bez ugrožavanja osnovnih
životnih potreba i time osigurati sredstva u visini pomoći iz članka 45. ovoga Zakona za
uzdržavanje sebe ili članova svoje obitelji,
– na dan podnošenja zahtjeva nisu vlasnici jednog ili više motornih vozila, vrijednost
kojeg/kojih je veća od sedam proračunskih osnovica za obračun naknada i drugih primanja u
Republici Hrvatskoj, osim motornog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana obitelji koji
je korisnik doplatka za pomoć i njegu ili osobne invalidnine, starije i nemoćne teško pokretne
osobe ili obitelji sa 6 i više članova,
– samac ili član obitelji nije sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
(2) Vrijednost zadovoljavajućeg stambenog prostora u smislu članka 2. ovoga Zakona, koji
samac, odnosno punoljetni članovi kućanstva imaju u vlasništvu, ne uračunava se u vrijednost
imovine iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka.
(3) Ukoliko samac ili član obitelji u razdoblju od godine dana prije dana podnošenja zahtjeva
otuđi ili prenese na maloljetnog člana obitelji nekretninu iz stavka 1. podstavka 1. ovoga
članka, nema pravo na pomoć za uzdržavanje.
Članak 51.
Pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji ako:
– ima redovite mjesečne prihode u visini većoj od iznosa utvrđenih prema članku 45. ovoga
Zakona,
– ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je obvezna uzdržavati na temelju propisa o
obiteljskim odnosima, osim ako Zavod utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u
mogućnosti davati uzdržavanje jer su njegovi prihodi ili prihodi njegove obitelji manji od
trostrukog iznosa pomoći za samca ili obitelj utvrđene člankom 45. stavkom 3. i 4. ovoga
Zakona,
– ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom/dosmrtnom
uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora,
– ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugu nekretninu koja ne služi njemu ili članu
obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba, a čijom bi prodajom ili prihodima od
nekretnine mogao ostvariti sredstva za uzdržavanje,
– je sposoban ili djelomično sposoban za rad (profesionalno nesposoban za rad), a nije uredno
prijavljen u evidenciju nezaposlenih osoba,
– može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi.
Članak 52.
Odredba članka 51. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona ne primjenjuje se na:
– osobu kojoj nedostaje 5 godina života ili mirovinskog staža do stjecanja prava na starosnu
mirovinu koja se ostvaruje sukladno propisima iz mirovinskog osiguranja,
– dijete od navršene 15. godine dok se redovito školuje, odnosno mlađeg punoljetnika do
završetka redovitog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života,
– trudnicu nakon 12 tjedana trudnoće i rodilju do šest mjeseci nakon poroda te roditelja koji
čuva i odgaja dijete do godinu dana života, blizance do tri godine života ili troje i više djece
do navršenih 10 godina života,
– nezaposlenog člana obitelji bez prihoda koji skrbi za dijete ili za odraslog člana obitelji koji
nije sposoban brinuti se za sebe, ukoliko takav način skrbi o djetetu, odnosno odrasloj osobi
nadomješta institucionalnu skrb po ovom Zakonu.
Obveza pokretanja sudskog postupka za uzdržavanje
Članak 53.
(1) Ako samac odnosno član kućanstva koji je nesposoban za rad ima srodnika s kojim ne
živi, a koji je prema propisima o obiteljskim odnosima obvezan sudjelovati u njegovom
uzdržavanju, tijekom postupka za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje u obvezi je
kod nadležnog suda pokrenuti postupak radi utvrđivanja obveze uzdržavanja od strane
srodnika, ukoliko ta obveza nije utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka smatra se hitnim.ž
Isplata pomoći za uzdržavanje
Članak 54.
(1) Pomoć za uzdržavanje ostvaruje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja
postupka po službenoj dužnosti.
(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se mjesečno u iznosima zaokruženim na kune, a
iznos manji od jedne kune ne isplaćuje se.
(3) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka koja iznosi manje od 10% osnovice iz članka 40. stavka
2. ovoga Zakona samcu, odnosno obitelji isplaćuje se u jednokratnom iznosu za tri mjeseca i
to za tri mjeseca unaprijed.
(4) Ako se promijeni osnovica iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona, Zavod izvješćuje
korisnika o promjeni iznosa pomoći putem isplatnice.
Pomoć u naravi
Članak 55.
Zavod će priznati pravo na pomoć za uzdržavanje u cijelosti ili djelomično kao pomoć u
naravi kada utvrdi da je to povoljnije za korisnika ili da on pomoć u novcu ne koristi, odnosno
da postoji velika vjerojatnost da tu pomoć neće koristiti namjenski.
b) Posebni uvjeti za radno sposobne ili djelomično radno sposobne nezaposlene
osobe
Članak 56.
(1) Nezaposlena radno sposobna ili djelomično radno sposobna nezaposlena osoba ima pravo
na pomoć za uzdržavanje ako ispunjava uvjete propisane člankom 50. ovoga Zakona i ako se
nalazi na redovitom školovanju ili je u evidenciji nezaposlenih osoba;
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ostvari pravo na pomoć za uzdržavanje, za vrijeme
ostvarivanja prava obvezna je prihvatiti zaposlenje, posao po ugovoru o djelu ili ugovor o
autorskom djelu, koji je u skladu s njezinim psihofizičkim sposobnostima, a nakon tri mjeseca
primanja novčane pomoći i privremeni ili povremeni humanitarni rad ili drugu primjerenu
aktivnost koju joj ponudi Zavod, u skladu s propisima o zapošljavanju, pravilnikom iz članka
42. stavka 2. ovoga Zakona i planom aktivnosti korisnika iz članka 43. ovoga Zakona.
(3) Primjereni privremeni ili povremeni humanitarni rad ili drugi sličan rad su aktivnosti na
području neprofitnih djelatnosti na radovima koji nisu dio redovitog radnog procesa, a
provode se za opće dobro s ciljem poboljšanja socijalne integracije i mogućnosti
zapošljavanja osobe koja prima pomoć za uzdržavanje.
(4) Aktivnosti se mogu provoditi u opsegu od najmanje 8 sati tjedno, a najviše 100 sati
mjesečno.
Razdoblje primanja pomoći i poticanje zapošljavanja
Članak 57.
(1) Korisnik iz članka 56. ovoga Zakona ima pravo na pomoć za uzdržavanje u trajanju do
godinu dana.
(2) Ako korisnik iz članka 56. ovoga Zakona redovito izvršava aktivnosti utvrđene planom,
pravo na pomoć za uzdržavanje priznaje mu se i nakon razdoblja iz stavka 1. ovoga članka.
c) Promjena okolnosti i prestanak prava
Promijenjene okolnosti
Članak 58.
(1) Zavod povremeno, a najmanje svaka 3 mjeseca, preispituje postojanje činjenica i okolnosti
koje su bile odlučujuće za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za uzdržavanje.
(2) Ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava ili visina pomoći za
uzdržavanje, Zavod donosi novo rješenje.
(3) Zavod po službenoj dužnosti svaki mjesec pribavlja od nadležne službe za zapošljavanje
skupno uvjerenje o prijavi u evidenciju za nezaposlene radno sposobne korisnike, a dan s
kojim se nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih osoba uzima se kao dan
promijenjene okolnosti.
(4) Ako Zavod utvrdi da su se prilike korisnika promijenile i znatno su nepovoljnije, tako da
korisnik ispunjavaju uvjete za ostvarivanje većeg iznosa pomoći, taj se iznos povećava od
prvog dana sljedećeg mjeseca kada je Zavod utvrdio nastale promjene.
Obveza prijave promijenjenih okolnosti
Članak 59.
(1) Korisnik pomoći za uzdržavanje obvezan je Zavodu pravodobno prijaviti svaku promjenu
podataka o svojim prihodima i imovini te druge okolnosti koje utječu na ostvarivanje ili
visinu pomoći za uzdržavanje, a najkasnije u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.
(2) Kad Zavod utvrdi da korisnik tijekom korištenja pomoći za uzdržavanje nije prijavio
promjenu iz stavka 1. ovoga članka u navedenom roku, prestaje mu pravo i korisnik nema
pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na pomoć za uzdržavanje 6 mjeseci nakon
prestanka prava, a isplata pomoći obustavlja se s prvim danom tekućeg mjeseca u kojem je
promjena utvrđena.
Prestanak prava i isplate pomoći
Članak 60.
(1) Zavod će donijeti rješenje o prestanku prava na pomoć za uzdržavanje ako praćenjem
materijalnih i drugih socijalnih prilika korisnika utvrdi da su se one promijenile i znatno su
povoljnije nego što bi ih on mogao osigurati sredstvima za uzdržavanje.
(2) Pravo na pomoć za uzdržavanje prestaje:
– ako je korisnik u pritvoru, na izdržavanju kazne zatvora, odnosno do otpusta korisnika te
dok je u inozemstvu ili ako tijekom mjeseca više od 15 dana boravi u inozemstvu.
– korisniku kojem je priznato pravo na usluge stalnog ili tjednog smještaja po ovom Zakonu
te u drugim slučajevima kada mu je osigurano zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
(3) Ako je korisnik duže od 2 mjeseca neprekidno na bolničkom liječenju, pomoć za
uzdržavanje umanjuje se za 50% iznosa tijekom tog vremena.
(4) Iznimno, kada korisnik umre, pravo prestaje i isplata se obustavlja od dana kada je ta
okolnost nastupila bez donošenja rješenja.
(5) Pravo na pomoć za uzdržavanje prestaje korisniku koji je pri ostvarivanju prava dao
netočne ili nepotpune podatke o svim svojim prihodima i imovinskom stanju i članova svoje
obitelji/kućanstva ili nije omogućio centru za socijalnu skrb uvid u sve prihode i imovinsko
stanje.
(6) Korisnik iz stavka 5. ovoga članka nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na
pomoć za uzdržavanje 6 mjeseci nakon prestanka prava, a isplata pomoći obustavlja se s
prvim danom mjeseca u kojem je Zavod utvrdio navedene okolnosti.
(7) Radno sposobnom ili profesionalno radno nesposobnom korisniku koji neopravdano
odbije ili prekine ponuđeni posao ili drugu primjerenu aktivnost utvrđenu planom iz članka
43. ovoga Zakona, prestaje pravo na pomoć za uzdržavanje.
(8) Korisnik iz stavka 7. ovoga članka nema pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava na
pomoć za uzdržavanje u sljedećih 6 mjeseci nakon mjeseca u kojem je izgubio pravo.
d) Naknada štete
Naknada štete i vraćanje neosnovano primljene pomoći
Članak 61.
(1) Korisnik je dužan vratiti neosnovano primljenu pomoć za uzdržavanje i nadoknaditi štetu
Zavodu ako:
– je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti,
odnosno netočni ili je na drugi protupravan način ostvario pomoć koja mu po ovom Zakonu
ne pripada ili je ostvario pomoć u većem opsegu nego što mu pripada,
– u određenom roku nije prijavio promjenu koja utječe na gubitak ili visinu pomoći, a znao je
ili je morao znati za tu promjenu,
– mu je isplaćena pomoć na koju nije imao pravo prema rješenju ili mu je pomoć isplaćena u
većem iznosu od iznosa određenog u rješenju.
(2) Kada Zavod utvrdi okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, poziva korisnika putem pisane
obavijesti da neosnovano primljenu pomoć vrati u roku od 8 dana od dana zaprimljene
obavijesti o utvrđenim okolnostima.
(3) O povratu neosnovano primljene pomoći za uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka, Zavod
odlučuje rješenjem u istom postupku u kojem odlučuju o prestanku prava.
(4) Neosnovano primljenu pomoć korisnik je dužan vratiti najkasnije u roku od 30 dana od
dana izvršnosti rješenja iz stavka 3. ovoga članka, a nakon tog roka sa zakonskom zateznom
kamatom.
(5) Na naknadu štete primjenjuje se zakon kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim
Zakonom nije propisano drugo.
2. POMOĆ ZA STANOVANJE
Uvjeti
Članak 63.
(1) Pravo na pomoć za stanovanje ima samac ili članovi kućanstva pod uvjetima propisanim
ovim Zakonom, ako plaćanje troškova stanovanja ne ostvaruju po drugoj osnovi.
(2) Troškovi stanovanja u smislu ovoga Zakona su troškovi najamnine, pričuve, komunalne
naknade, električne energije, plina, drva i drugih energenata, grijanja, vode, odvodnje te drugi
troškovi stanovanja u skladu s posebnim propisima.
(3) Pravo na pomoć za stanovanje ima samac ili članovi kućanstva koji koriste stan iste ili
manje veličine od zadovoljavajućeg stambenog prostora u smislu odredbe članka 2. točke 13.
ovoga Zakona, i ako prosječni mjesečni prihod samca ili članova kućanstva u posljednja tri
mjeseca prije podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ne prelazi
visinu sredstava za uzdržavanje propisanu člankom 45. ovoga Zakona.
(4) Samac ili članovi kućanstva koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan koji im ne
služi za podmirenje osnovnih stambenih potreba, poslovni prostor ili kuću za odmor, nemaju
pravo na pomoć za stanovanje.
Postupak
Članak 64.
(1) Rješenje o pravu na pomoć za stanovanje donosi jedinica lokalne samouprave u roku od
30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(2) Jedinica lokalne samouprave djelomično ili u cijelosti izvršava plaćanje računa ovlaštenoj
pravnoj ili fizičkoj osobi koja je pružila uslugu stanovanja za troškove iz članka 63. stavka 2.
ovoga Zakona, na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
Iznos pomoći
Članak 65.
(1) Pomoć za stanovanje priznaje se u polovici mjesečnog iznosa potrebnog za uzdržavanje
samca ili članova obitelji iz članka 45. ovoga Zakona.
(2) Pomoć za stanovanje može se priznati i iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka, a najviše
do dvostrukog iznosa osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona, ako bi se time spriječilo
odvajanje djece iz obitelji.
Trošak ogrijeva
Članak 66.
(1) Korisniku pomoći za stanovanje koji se grije na drva, osigurava se jednom godišnje 3 m3
drva plaćanjem troškova ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je uslugu izvršila ili mu se
može odobriti novčani iznos za podmirenje troška ogrijeva u visini koju odlukom odredi
nadležna jedinica područne (regionalne) samouprave.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice područne
(regionalne) samouprave najkasnije do 30. rujna za tekuću godinu.
3. JEDNOKRATNA POMOĆ
Članak 67.
(1) Jednokratna pomoć je poseban oblik novčane ili materijalne pomoći samcu ili obitelji koji
su se našli u položaju trenutačne materijalne ugroženosti iz razloga na koje nisu mogli,
odnosno ne mogu utjecati, te radi toga nisu u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne
potrebe kao što su rođenje ili školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne
nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavke neophodne odjeće i obuće i
drugo.
(2) Jednokratnu pomoć Zavod može odobriti i korisniku kojeg uputi na smještaj, ako korisnik
nema sredstava za odjeću, obuću i prijevoz, potrebna za realizaciju smještaja.
(3) Zavod može iznimno odobriti jednokratnu pomoć korisnicima usluge smještaja i u slučaju
ako potreba iz stavka 1. ovoga članka nije zadovoljena u okviru usluge smještaja ili pomoći
ostvarene po drugoj osnovi.
Uvjeti
Članak 68.
(1) Jednokratna pomoć priznaje se do iznosa koji podmiruje potrebu iz članka 67. ovoga
Zakona.
(2) Ako je iznos potrebne pomoći veći od peterostrukog iznosa osnovice iz članka 40. stavka
1. ovoga Zakona, Zavod je obvezan pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva.
(3) Zavod je obvezan uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka
priložiti potrebne socioanamnestičke podatke i dokaze o opravdanosti potrebe radi koje se
podnosi zahtjev.
(4) Iznos pomoći iz stavka 2. ovoga članka u jednoj kalendarskoj godini može se odobriti
iznimno do visine tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici
Hrvatskoj u osobito opravdanim slučajevima.
(5) Ministarstvo je obvezno bez odgode odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti,
a najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva
.
Pogrebni troškovi korisnika pomoći za uzdržavanje
Članak 69.
(1) Jednokratna pomoć u visini iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona odobrava se bez
prethodne suglasnosti Ministarstva osobi koja je snosila troškove pogreba korisnika pomoći
za uzdržavanje.
(2) Zavod odobrava plaćanje pogrebnih troškova do iznosa osnovnih troškova pogreba u
mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, a u iznos troškova uračunavaju se i troškovi
prijevoza pokojnika.
Pomoć u novcu ili u naravi
Članak 70.
(1) Zavod osigurava jednokratnu pomoć u novcu ili u naravi.
(2) Jednokratna pomoć odobrava se u naravi u slučajevima iz članka 55. ovoga Zakona.
(3) Jednokratnu pomoć može osigurati i jedinica lokalne samouprave u slučajevima
propisanim općim aktom te jedinice.
(4) Zavod razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o odobrenim jednokratnim
pomoćima.
(5) Jedinica lokalne samouprave dostavlja Zavodu popis korisnika i odobrenih jednokratnih
pomoći iz stavka 3. ovoga članka.
Postupak i isplata
Članak 71.
(1) Ako je postupak pokrenut na zahtjev, podnositelj je obvezan točno navesti za koju
namjenu treba pomoć i odrediti visinu potrebnih sredstava.
(2) Zavod je obvezan donijeti rješenje o zahtjevu bez provedbe ispitnog postupka, najkasnije
u roku od 8 dana od dana pokretanja postupka.
(3) Prije donošenja odluke potrebno je pribaviti dokaze o postojanju osnovne životne potrebe
koju osoba ne može podmiriti i utvrditi visinu iznosa kojim se ta potreba može podmiriti.
(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti
upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(5) Zavod na temelju uputnice vrši plaćanje računa za troškove korisnika kojem je odobrena
jednokratna pomoć u novcu.
(6) Raspodjelu jednokratne pomoći u naravi provodi tijelo određeno općim aktom općine,
odnosno grada na temelju uputnice koju to tijelo izdaje korisniku.
4. POTPORE ZA OBRAZOVANJE
Potpora za troškove smještaja u učeničkom domu
Članak 72.
(1) Zavod priznaje pravo na troškove smještaja u učeničkom domu kao potporu za
obrazovanje člana obitelji polaznika srednje škole, ako obitelj ostvaruje pravo na pomoć za
uzdržavanje.
(2) Pravo na potporu iz stavka 1. ovoga članka priznaje se obitelji za člana smještenog u
učeničkom domu ili polazniku srednje škole pod skrbništvom smještenom u učenički dom, u
visini troškova smještaja, pod uvjetom:
– da prosječni mjesečni prihod po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne
prelazi ili je jednak iznosu od 150% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,
– ako je polaznik srednje škole dijete iz jednoroditeljske obitelji čiji prosječni mjesečni prihod
po članu obitelji, tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ne prelazi ili je jednak iznosu od dvije
osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,
– ako je polaznik srednje škole dijete pod skrbništvom čiji vlastiti prihod ne prelazi ili je
jednak iznosu od 250% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Iznimno, djetetu s teškoćama u razvoju te djetetu smještenom u udomiteljskoj obitelji,
polazniku srednje škole, ako pohađa školu izvan mjesta prebivališta, a ne može mu se
osigurati školovanje u mjestu prebivališta, priznaje se pravo na troškove smještaja u
učeničkom domu.
Potpora za troškove prijevoza
Članak 73.
(1) Osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju koja pohađa nastavu radi stjecanja
srednjoškolskog obrazovanja po posebnom programu ili osposobljavanja za samozbrinjavanje
izvan mjesta svoga prebivališta, a ne postoji potreba da joj se prizna pravo na usluge stalnog
smještaja, ima pravo na novčanu potporu za pokriće troškova prijevoza do svojeg prebivališta.
(2) Rješenje o pravu iz stavka 1. ovoga članka donosi Zavod.
(3) Potpora iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku.
(4) Novčani iznos potpore iz stavka 1. ovoga članka priznaje se po najnižoj cijeni za redovita
prijevozna sredstva javnoga prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi
osobno vozilo, u visini cijene vozne karte javnoga prijevoznog sredstva.
(5) Osoba s invaliditetom i dijete s teškoćama u razvoju koje pohađa nastavu u mjestu
prebivališta ima pravo na potporu za pokriće prijevoza ukoliko nema osiguran prijevoz po
nekoj drugoj osnovi. Prijevoz u mjestu prebivališta osigurava jedinica lokalne samouprave.
Potpora za školske udžbenike
Članak 74.
(1) Zavod može jednom godišnje odobriti jednokratnu novčanu potporu za nabavku obveznih
školskih udžbenika za osnovne i srednje škole, korisniku prava na pomoć za uzdržavanje i
korisniku prava na smještaj u udomiteljsku obitelj, koji je učenik osnovne ili srednje škole,
ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.
(2) Zavod će za korisnika potpore izvršiti plaćanje računa za školske udžbenike ovlaštenoj
pravnoj ili fizičkoj osobi koja je pružila uslugu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zavod će u suradnji s lokalnom zajednicom osiguravati sredstva za isplatu potpore iz
stavka 1. ovoga članka te razmjenjivati podatke o odobrenim potporama u tu svrhu.
(4) Zavod razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o isplaćenim sredstvima za
nabavku udžbenika iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Jedinica lokalne samouprave dostavlja Zavodu popis korisnika i odobrenih jednokratnih
potpora iz stavka 1. ovoga članka.
Potpora za redovito studiranje
Članak 75.
(1) Korisniku prava na stalni smještaj koji upiše studij kao redoviti student, Zavod priznaje
pravo na mjesečnu novčanu potporu u visini četverostrukog iznosa osnovice iz članka 40.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Danom izvršnosti rješenja o priznavanju potpore za redovito studiranje, korisniku prestaje
pravo na stalni smještaj.
(3) Pravo na potporu iz stavka 1. ovoga članka traje do završetka redovitog studiranja u
skladu s programom studija koji korisnik pohađa.
(4) Korisniku se može odobriti potpora iz stavka 1. ovoga članka i tijekom ponavljanja godine
u slučaju bolesti ili drugoga opravdanoga razloga, uz suglasnost Zavoda.
(5) Korisnik je obvezan dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake
godine dok traje studiranje te izvijestiti Zavod o završetku studiranja.
(6) Pravo na potporu iz stavka 1. ovoga članka priznaje se neovisno o imovinskom stanju i
prihodima korisnika iz stavka 1. ovoga članka.
5. OSOBNA INVALIDNINA
Članak 76.
(1) Osobna invalidnina je novčana potpora na koju ima pravo osoba s teškim invaliditetom ili
drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih
životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, ako osobnu invalidninu ne
ostvaruje po drugoj osnovi.
(2) Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvarivati pravo
na doplatak za pomoć i njegu, koji ostvaruje po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa.
Članak 77.
Vrstu i težinu invaliditeta i vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju, pravilnikom
propisuje ministar.
Iznos osobne invalidnine i uračunavanje prihoda
Članak 78.
(1) Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona
za osobu koja nema vlastiti prihod ni imovinu u vrijednosti većoj od iznosa iz članka 50.
stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako osoba iz članka 76. ovoga Zakona ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna
invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa iz stavka 1. ovoga članka i prosječnog
prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva.
(3) U prihod iz stavka 2. ovoga članka ne uračunava se pomoć za uzdržavanje i pomoć za
troškove stanovanja koje su ostvarene na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže
mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za
uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima i doplatak za
djecu.
Izuzeci i smanjeni iznos invalidnine
Članak 79.
(1) Ako roditelji korisnika osobne invalidnine koriste: rodiljni ili roditeljski dopust, rad s
polovicom punoga radnog vremena, rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege
djeteta, dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim
propisima, a dijete dnevno boravi dulje od 4 sata u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj
ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka, osobna se
invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako dijete ili odrasla osoba iz članka 76. ovoga Zakona koristi pravo na stalni ili tjedni
smještaj, ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu dok to pravo ostvaruje.
6. DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU
Članak 80.
(1) Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama
udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega
druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica,
čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i
obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na doplatak za pomoć i njegu ako:
– nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju članovi obitelji,
– nema mogućnosti pomoć i njegu osigurati na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom
uzdržavanju,
– prosječni mjesečni prihod osobe ako je samac ne prelazi iznos od 250% osnovice iz članka
40. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova njezine obitelji
ne prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u prethodna tri
mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj
dužnosti, i
– ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi.
Iznos doplatka za pomoć i njegu
Članak 81.
(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu,
ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom
opsegu.
(2) Vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege propisana je odredbama
pravilnika iz članka 77. ovoga Zakona.
Članak 82.
Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:
– u punom iznosu 100% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona
– u smanjenom iznosu 70% osnovice iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona.
Uvjeti za doplatak u punom i smanjenom iznosu
Članak 83.
(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu neovisno o uvjetima iz članka 80.
stavka 2. podstavka 1. i 3. ovoga Zakona, ima:
– osoba s težim invaliditetom,
– osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
– slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad.
(2) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu neovisno o uvjetima iz članka
80. stavka 2. podstavka 1.i 3. ovoga Zakona, ima:
– slijepa, gluha i gluhoslijepa osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad, i
– osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti.
Izuzeci
Članak 84.
(1) Osoba kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu ili na usluge stalnog ili tjednog
smještaja, po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa, ne može ostvariti istodobno i pravo
na doplatak za pomoć i njegu.
(2) Doplatak za pomoć ne isplaćuje se za vrijeme koje je korisnik doplatka proveo u
zdravstvenoj ustanovi ili u drugoj ustanovi, trajno ili dulje od 15 dana u tekućem mjesecu, u
kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe.
(3) Korisniku kojem je odobren doplatak za pomoć i njegu iznimno se može osigurati i usluga
pomoći i njege u kući za zadovoljenje pojedine potrebe iz članka 80. stavka 1. ovoga Zakona
koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.
Članak 85.
(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski
dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima.
(2) Dijete čiji je roditelj ostvario pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena, rad u
skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust ili rad u skraćenom radnom
vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može
ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, za ostvarivanje prava na
doplatak za pomoć i njegu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
7. STATUS RODITELJA NJEGOVATELJA
Članak 86.
(1) Pravo na status roditelja njegovatelja ima jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju
odnosno osobe s invaliditetom, koje je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe tako da
mu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinskotehničkih
zahvata, za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen.
(2) Pravo na status roditelja njegovatelja ima i jedan od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju
odnosno osobe s invaliditetom, zbog kojih je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih
pomagala, te roditelj djeteta s teškoćama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom s više vrsta
teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih), zbog kojih je potpuno
ovisno o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
(3) Roditelj iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na status njegovatelja samo kada djetetu s
teškoćama u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom nije moguće osigurati zadovoljavanje
njegovih životnih potreba uključivanjem u programe boravka u smislu ovoga Zakona, te ako
mu za vrijeme tog boravka nije osigurana potrebna usluga pomoći i njege.
(4) Pravo na status njegovatelja roditelj ostvaruje dok traje potreba pomoći i njege djetetu s
teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom, te dok mu može pružati potrebnu njegu.
(5) Pravo na status roditelja njegovatelja nema roditelj za dijete ili odraslu osobu kojoj je
priznat smještaj ili boravak za vrijeme kojeg mu je usluga pomoći i njege osigurana.
(6) Iznimno, kada dijete nema roditelja ili niti jedan od roditelja ne živi s djetetom i o njemu
ne brine, ili živi s djetetom ali nije u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu zbog svojeg
psihofizičkog stanja, jednom od članova obitelji može se na njegov zahtjev priznati status
roditelja njegovatelja.
(7) Pravo na status roditelja njegovatelja umjesto roditelja može ostvariti i bračni ili
izvanbračni drug roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom iz
stavka 1. i 2. ovoga članka, koji nije njegov biološki roditelj, a živi u obiteljskoj zajednici s
djetetom.
(8) Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s
invaliditetom iz stavka 1. i 2. ovoga članka, status roditelja njegovatelja mogu steći oba
roditelja.
(9) Ukoliko u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju,
odnosno osoba s invaliditetom iz stavka 1. i 2. ovoga članka, status roditelja njegovatelja
može steći osim roditelja i jedan od članova obitelji pod uvjetima iz stavka 6. ovoga članka.
Vrsta i razina potrebne pomoći i njege
Članak 87.
Vrstu specifične njege uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata i težinu oštećenja
(tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) iz članka 86. ovoga Zakona, propisuje
ministar pravilnikom iz članka 77. ovoga Zakona.
Naknada njegovatelju
Članak 88.
(1) Roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica iz članka 40. stavka 1.
ovoga Zakona, prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme
nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
(2) Zavod isplaćuje naknadu iz stavka 1. ovoga članka i uplaćuje sve doprinose za obvezna
osiguranja, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.
(3) Osnovica za uplatu doprinosa je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za
obvezna osiguranja za tekuću godinu.
(4) Ministarstvo vodi evidenciju fizičkih osoba kojima je priznato pravo na status roditelja
njegovatelja.
(5) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 4. ovoga
članka.
Privremena nesposobnost i odmor njegovatelja
Članak 89.
(1) Roditelj njegovatelj ostvaruje naknadu i za vrijeme svoje privremene nesposobnosti za
pružanje njege zbog bolesti kao i tijekom odmora, kada ne obavlja poslove njegovatelja, a
dijete je povjereno na temelju uputnice na kratkotrajnu njegu i skrb drugoj fizičkoj ili pravnoj
osobi u kući, ili je upućeno na vikend-smještaj ili na povremeni smještaj tijekom godišnjeg
odmora roditelja/obiteljskog njegovatelja po odredbama ovoga Zakona te ako je dijete na
bolničkom liječenju najduže 2 mjeseca.
(2) Roditelj njegovatelj može koristiti odmor u trajanju do 4 tjedna tijekom godine.
(3) Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje roditelju/članu obitelji na njegov zahtjev,
ako više nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu djetetu zbog svojeg psihofizičkoga stanja,
ako zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja, ako se nalazi u pritvoru
odnosno istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju većem od 2 mjeseca te
smrću djeteta, roditelja ili njegovatelja.
Poseban postupak
Članak 90.
(1) Rješenje kojim se priznaje pravo na status roditelja donosi Zavod uz suglasnost
Ministarstva.
(2) Ministarstvo može na prvostupanjsko rješenje dati suglasnost ili ga može poništiti u
cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.
(3) Rok za davanje suglasnosti je tri mjeseca, a počinje teći od dana zaprimanja
prvostupanjskog predmeta.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako je u postupku davanja suglasnosti
potrebno pribaviti nalaz i mišljenje tijela vještačenja, rok za davanje suglasnosti ne teče do
završetka postupka vještačenja.
(5) Ako Ministarstvo ne izda suglasnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dana
suglasnost na rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 91.
(1) Ako je protiv rješenja Zavoda kojim je priznato pravo na status roditelja njegovatelja
izjavljena žalba, o žalbi i suglasnosti odlučuje se istim rješenjem.
(2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku davanja suglasnosti ne može se izjaviti
žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom..
(3) Zavod koji je donio novo rješenje povodom žalbe, ako je njime priznato pravo na status
roditelja njegovatelja, obvezan je ponovo zatražiti suglasnost Ministarstva.
8. INKLUZIVNI DODATAK
Članak 92.
(1) Inkluzivni dodatak je novčana potpora namijenjena osobama s invaliditetom radi stvaranja
uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za njihovo uključivanje u svakodnevni život.
(2) Pravo na inkluzivni dodatak ima osoba s utvrđenim dugotrajnim tjelesnim, mentalnim,
intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima, koja u međudjelovanju s različitim preprekama
mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s
drugima, zbog čega postoji potreba za određenom razinom potpore u obavljanju aktivnosti za
uključivanje u svakodnevni život.
(3) Potpora iz stavka 1. ovoga članka određuje se u sedam razina.
(4) Za pojedine skupine osoba s invaliditetom u sklopu sedam razina utvrđuju se minimalne
razine potpore na sljedeći način:
1. osobi s tjelesnim oštećenjem koja je upućena na samostalnu uporabu invalidskih kolica
dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 3.;
2. ako kod osobe iz točke 1. ovoga stavka postoji inkontinencija stolice ili mokraće, odnosno
disfunkcija mokraćnog mjehura ili zadnjeg crijeva, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu
razine 4.;
3. ako je osobi iz točke 1. izrazito onemogućena funkcionalna uporaba gornjih ekstremiteta,
dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 5.;
4. osobi s visokim stupnjem oštećenja vida (slabovidna osoba) dodjeljuje se inkluzivni
dodatak u iznosu razine 3.;
5. slijepoj se osobi dodjeljuje inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;
6. gluhoj i nagluhoj osobi s težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj glasovnog govora
značajno otežan dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 3.;
7. gluhoslijepoj osobi koja je slijepa i čiji je sluh oštećen u tako visokom stupnju da
onemogućuje verbalnu i akustičku komunikaciju s okolinom dodjeljuje se inkluzivni dodatak
u iznosu razine 5.;
8. osobi s intelektualnim oštećenjem težeg stupnja (IQ ispod 34) dodjeljuje se inkluzivni
dodatak u iznosu razine 4.;
9. osobi s autizmom kod koje postoji teško oštećenje u komunikaciji, uspostavi socijalnih
odnosa, intelektualnog i emocionalnog funkcioniranja te izraženih promjena u ponašanju,
dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.;
10. osobi s mentalnim oštećenjem kod koje postoje promjene u ponašanju i reakcijama koje su
uzrokovane organskim čimbenikom koji dovodi do teških oštećenja u intelektualnom,
emocionalnom i socijalnom funkcioniranju ili psihozom s dugotrajnim progresivnim tijekom
uz izraženu dezorganizaciju osobnosti, dodjeljuje se inkluzivni dodatak u iznosu razine 4.
(5) Ukupnu razinu potpore određuje se prema posebnim kriterijima za procjenu.
(6) Uvjeti, područja, kriterije i način procjene razine potrebne potpore osoba s invaliditetom,
iznos novčane potpore te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom, uređuju se
posebnim zakonom.
II. DRUGI OBLICI POMOĆI
Članak 93.
(1) Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija obvezni su, sukladno financijskim
mogućnostima, poticati i osigurati građanima na svojem području druge oblike materijalnih
pomoći i potpora kao što je prehrana u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u
prihvatilište, smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove,
subvencije u plaćanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim općim aktima i
ovome zakonu, te poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge
oblike socijalne skrbi na svojem području.
(2) Ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za
prehranu u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište ili smještaj
osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, u financiranju navedenih
pomoći i usluga će sudjelovati i jedinice područne (regionalne) samouprave u skladu sa
svojim financijskim mogućnostima.
III. SOCIJALNE USLUGE
Članak 94.
(1) Socijalne usluge obuhvaćaju sve aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju,
prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te
poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.
(2) Socijalne usluge se mogu pružati privremeno, povremeno i stalno, u skladu s potrebama i
najboljim interesima korisnika.
(3) Socijalne usluge se organiziraju kao usluge za djecu, mladež i obitelj i usluge za odrasle
osobe, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji.
(4) Radi sigurnosti korisnika u situacijama koje ugrožavaju njihov život, zdravlje i dobrobit,
socijalne usluge se osiguravaju 24 sata dnevno i u obliku hitnih intervencija.
(5) Socijalne usluge uključuju i socijalnu akciju kao aktivnost usmjerenu na promicanje prava
korisnika i povezivanje svih pružatelja socijalnih usluga u lokalnoj zajednicu u cilju podizanja
kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.
1. Vrste socijalnih usluga
Članak 95.
(1) Socijalne usluge po ovom Zakonu su:
1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba),
2. usluga savjetovanja i pomaganja,
3. usluga obiteljske medijacije,
4. usluga pomoći i njege u kući,
5. usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža),
6. usluga rane intervencije,
7. usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),
8. usluga boravka,
9. usluga smještaja,
10. usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.
(2) Prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganje, obiteljska medijacija, pomoć i njega u
kući, stručna pomoć u obitelji, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i
obrazovanja, boravak te stručna potpora u obavljanju poslova i zapošljavanju, su usluge skrbi
u obitelji i lokalnoj zajednici, i smatraju se izvaninstitucijskim uslugama.
(3) Smještaj je usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao institucijska skrb u
domovima ili drugim pravnim osobama ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji,
obiteljskom domu, organiziranom stanovanju ili u zajednici stambenih jedinica.
(4) Zavod prioritetno priznaje korisniku pravo na usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, a
samo iznimno ako korisniku tim uslugama ne mogu podmiriti sve njegove potrebe i ispunjava
uvjete za smještaj te ako u lokalnoj zajednici nije razvijena mreža izvaninstitucijskih usluga
pa nema uvjeta za ostvarivanje toga prava, korisniku se priznaje pravo na skrb izvan vlastite
obitelji kao smještaj.
(5) Usluge iz stavka 1. ovoga članka pružaju se prema normativima i standardima koje
pravilnikom propisuje ministar.
1.1. Prva socijalna usluga
Članak 96.
(1) Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika o socijalnim uslugama i
pružateljima usluga, pomoć korisniku pri utvrđivanju njegovih potreba, početnu procjenu
resursa korisnika te podršku i pomoć pri izboru prava iz sustava socijalne skrbi.
(2) Prva socijalna usluga je za korisnika besplatna.
(3) Uslugu iz stavka 1. ovoga članka pružaju Zavod.
1.2.1. Usluga savjetovanja i pomaganja pojedincu
Članak 97.
(1) Savjetovanje i pomaganje pojedincu je usluga sustavne stručne pomoći pojedincu koja
obuhvaća sve oblike savjetovanja, usmjeravanja i pomoći za prevladavanje poteškoća,
stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornoga odnosa pojedinca
prema sebi, obitelji i društvu.
(2) Usluga iz stavka 1. ovoga članka može biti kraćeg trajanja (savjetovanje) ili može
uključivati dugoročni individualni rad s korisnikom (savjetovanje i pomaganje), ovisno o
njegovim potrebama.
(3) Savjetovanje i pomaganje iz stavka 1. ovoga članka pruža se korisniku radi prevladavanja
nedaća i teškoća u vezi s bolešću, starošću, smrću člana obitelji, invalidnošću, teškoćama u
razvoju, uključivanjem u svakodnevni život nakon duljega boravka u domu socijalne skrbi,
zdravstvenoj ili penalnoj ustanovi, te u drugim nepovoljnim okolnostima ili kriznim stanjima.
(4) Savjetovanje i pomaganje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na pomoć u vođenju
kućanstva, raspolaganju novcem, nabavi odjeće, pronalaženju posla, rješavanju problema
stanovanja i drugo.
(5) Pomaganje iz stavka 1. ovoga članka uključuje stručnu pomoć vezano uz sklapanje,
odnosno raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju i druge pravne poslove kojima se
pojedincu osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
(6) Savjetovanje i pomaganje pružaju stručni radnici Zavoda i drugi pružatelji socijalnih
usluga u zajednici.
(7) Radi prevladavanja komunikacijskih i mobilnih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava
iz socijalne skrbi, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć stručnog prevoditelja.
(8) Uvjete i način ostvarivanja prava na pomoć stručnog prevoditelja Ministar propisuje
pravilnikom.
1.2.2. Usluga savjetovanja i pomaganja obitelji
Članak 98.
(1) Savjetovanje i pomaganje obitelji je socijalna usluga koja obuhvaća stručno savjetovanje i
sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteškoća i poteškoća roditelja u
odgoju i skrbi za djecu, te osposobljavanje obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.
(2) Usluga iz stavka 1. ovoga članka priznaje se obitelji u slučajevima kad problemi i
poteškoće proizlaze iz narušenih odnosa u obitelji i mogu se riješiti samo promjenama u
obitelji kao cjelini, kada je obitelji potrebno stručno savjetovanje i pomoć pri odgoju i skrbi za
djecu jer nemaju potrebne vještine te kada uređenje odnosa između dvaju ili više članova
obitelji zahtijeva trajniju potporu ili vođenje da bi se osigurali uvjeti za opstanak i razvoj
obitelji.
(3) Usluga iz stavka 1. ovoga članka uključuje savjetovanje, intenzivnu podršku obitelji u
krizi i dugoročni rad s članovima obitelji usmjeren na poboljšanje obiteljskih odnosa.
(4) Usluga intenzivne potpore obitelji u krizi je savjetodavno-terapijska i socijalno-edukativna
usluga koja se pruža obiteljima u krizi kao i udomiteljskim obiteljima u cilju unapređivanja
obiteljskih odnosa, prevladavanja kriznih situacija i usvajanja znanja i vještina za uspješno
roditeljstvo, odnosno udomiteljstvo.
(5) Usluga iz stavka 4. ovoga članka provodi se nakon sveobuhvatne procjene obiteljskih
rizika, snaga i potreba u skladu s individualnim planom promjene s obitelji i planom
intervencija kojima se u vremenski ograničenom razdoblju od najduže 6 mjeseci očekuje
osnaživanje obitelji za promjenu i osposobljavanje roditelja za skrb o djeci u obitelji.
(6) Savjetovanje i pomaganje pružaju stručni radnici Zavoda, domova socijalne skrbi i drugih
pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, u suradnji s drugim
pružateljima usluga u zajednici i drugim osobama koje mogu utjecati na obitelj.
(7) Pod uslugama savjetovanja obitelji, prema ovom Zakonu, podrazumijevaju se i svi drugi
oblici stručnog rada u otvorenoj grupi koji imaju za cilj upoznavanje, prepoznavanje,
usmjeravanje i djelovanje samog pojedinca, partnera, članova obitelji, ciljane socijalne
skupine ili šire zajednice u pravcu stvaranja i djelovanja na okruženje koje unapređuje život
svakog pojedinca, partnera, obitelji i njezinih članova u željenom pravcu te prevenira
nastajanje ili razvoj nepovoljnih životnih okolnosti po pojedinca, obitelj i njezine članove te
širu zajednicu.
(8) Pod uslugama savjetovanja obitelji iz stavka 7. ovoga članka podrazumijevaju se svi oblici
stručnog preventivnog djelovanja u lokalnoj zajednici kroz organiziranje i izvođenje obiteljski
orijentiranih programa, predavanja, rasprava, edukativnih vježbi, javnih nastupa u medijima,
na otvorenom prostoru ili u prostorima socijalnih, obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih,
športskih i drugih ustanova ili u prostorima državnih, lokalnih i područnih (regionalnih)
jedinica izvršne vlasti ili u prostorima vjerskih zajednica ili u prostorima udruga, pravnih i
fizičkih osoba koje djeluju u korist obitelji, djece i mladih.
(9) Usluge iz stavka 7. i 8. pružaju obiteljski centri, a mogu ih pružati i druge ustanove,
udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe, sukladno propisanim uvjetima ovim
Zakonom i pravilnikom iz članka 211. stavka 1. ovoga Zakona.
1.3. Usluga obiteljske medijacije
Članak 99.
(1) Obiteljska medijacija je socijalna usluga koja se pruža u specifičnom postupku rješavanja
obiteljskih sukoba uz pomoć educiranog medijatora čiji je cilj postizanje sporazuma o
neriješenim sporovima i sukobima za dobrobit cijele obitelji.
(2) Usluga iz stavka 1. ovoga članka pruža se članovima obitelji kada se u vremenski
ograničenom razdoblju od najduže 3 mjeseca očekuje postizanje sporazuma oko neriješenih
obiteljskih pitanja, u skladu s individualnim planom promjene ili prema odluci suda.
(3) Uslugu iz stavka 1. ovoga članka pružaju stručni radnici Zavoda, obiteljskog centra i
drugih pravnih i fizičkih osoba koje su za to pribavile odobrenje za rad (licenciju).
1.4.1. Usluga pomoći i njege u kući
Članak 100.
(1) Usluge pomoći i njege u kući obuhvaćaju više vrsta praktične pomoći osobama koje imaju
osigurane stambene i druge uvjete za život, ali zbog starosti, invaliditeta ili drugih težih
trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne mogu same niti uz pomoć članova svoje obitelji
brinuti o osnovnim životnim potrebama, pa im je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe
u njihovoj kući.
(2) Usluge pomoći i njege u kući mogu se priznati i osobi kojoj je zbog privremenih težih
promjena u zdravstvenom stanju ili teže tjelesne invalidnosti, prijeko potrebna pomoć i njega
druge osobe dok ta privremena promjena traje.
(3) Praktična pomoć iz stavka 1. ovoga članka može biti pomoć u obavljanju kućanskih i
drugih poslova, i to nabava namirnica, pomoć u pripremi obroka, obavljanje poslova čišćenja
i pospremanja stana, nabava i dostava gotovih obroka, održavanje osobne higijene i druga
pomoć i njega u kući korisnika.
(4) Vrste pomoći i njege u kući propisuje pravilnikom ministar.
1.4.2. Uvjeti za ostvarivanje usluge pomoći i njege u kući
Članak 101.
(1) Pravo na usluge pomoći i njege u kući ima osoba kojoj pomoć i njegu ne mogu pružiti ili
osigurati roditelj, bračni drug ili djeca, koja pomoć i njegu ne ostvaruje na temelju ugovora o
doživotnom uzdržavanju ili drugih propisa.
(2) Pravo na usluge pomoći i njege u kući ima samac ili član obitelji ako njegov prihod ili
prihod po članu njegove obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice iz članka 40. stavka 1.
ovoga Zakona.
(3) Zavod putem uputnice priznaje pojedine ili više vrsta praktične pomoći i njege, ovisno o
utvrđenoj potrebi, a uvijek kada njihovo pružanje može zamijeniti smještaj.
1.4.3. Pružatelji usluge pomoći i njege u kući
Članak 102.
(1) Usluge pomoći i njege u kući pruža centar za pomoć i njegu, dom socijalne skrbi, udruga,
vjerska zajednica i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, u
skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Ministarstvo nadležno za međugeneracijsku solidarnost može sklopiti ugovor s domovima
socijalne skrbi ili s drugim pravnim ili fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka za
pružanje usluga pomoći i njege starijim i nemoćnim osobama za koje osigurava sredstva u
svojem proračunu.
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ne može istodobno ostvariti uslugu pomoći i njege na
temelju uputnice Zavoda.
1.5. Usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža)
Članak 103.
(1) Usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža) priznaje se djeci s teškoćama u razvoju i
odraslim osobama s invaliditetom, a obuhvaća psihosocijalnu rehabilitaciju koja se pruža u
obliku i na način koji odgovara dobi korisnika, vrsti i težini invaliditeta i drugim potrebama
korisnika, njegove obitelji ili obitelji udomitelja.
(2) Psihosocijalna rehabilitacija u smislu ovoga Zakona podrazumijeva rehabilitaciju koja
potiče razvoj kognitivnih i funkcionalnih vještina kao i razvoj socijalnih vještina korisnika, a
može uključivati: vježbe orijentacije i kretanja u prostoru, vježbe svakodnevnih vještina,
vježbe vida, tiflotehničku obuku, obuku za brajicu, audiorehabilitaciju, usvajanje znakovnog
jezika, logopedsku podršku, senzornu integraciju, kineziterapiju i sportsko-rekreacijske
aktivnosti, glazboterapiju i glazbene aktivnosti, likovnu terapiju i likovne aktivnosti,
psihološku ili sociopedagošku podršku, odgoj i edukacijsku rehabilitaciju i socijalnu
rehabilitaciju.
(3) Usluga stručne pomoći u obitelji pruža se korisniku u njegovoj obitelji, odnosno u obitelji
udomitelja, a može se odrediti u trajanju do 5 sati tjedno.
(4) Stručnu pomoć u obitelji pruža dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili druga
pravna ili fizička osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.
(5) Zavod putem uputnice priznaje uslugu iz stavka 1. ovoga članka na temelju prethodno
pribavljenog mišljenja pružatelja usluga o vrsti, trajanju i učestalosti usluge iz stavka 1. ovoga
članka.
1.6. Usluga rane intervencije
Članak 104.
(1) Usluga rane intervencije obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu
pomoć njihovim roditeljima, uključujući druge članove obitelji te udomitelja za djecu, kod
nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.
(2) Usluga rane intervencije pruža se djeci i roditeljima odnosno udomiteljima za djecu u
njihovom domu ili kod pružatelja usluge, radi uključivanja djeteta u širu socijalnu mrežu, ako
se takva usluga ne osigurava u okviru zdravstvene djelatnosti.
(3) Usluga rane intervencije pruža se djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u
razvoju, razvojni rizik ili razvojne poteškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a
najdulje do navršene 7. godine života.
(4) Nakon prethodno pribavljenog mišljenja liječnika, Zavod putem uputnice traži ocjenu
pružatelja usluge o trajanju i učestalosti pružanja usluge iz stavka 1. ovoga članka te putem
nove uputnice priznaje uslugu.
(5) Uslugu rane intervencije mogu pružati dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili
druga pravna ili fizička osoba koja pruža usluge djeci ili osobama s invaliditetom, pod
uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(6) Usluga rane intervencije može se pružati u domu korisnika i/ili u pravnim ili fizičkim
osobama iz stavka 4. ovoga članka.
(7) Korisnik kojemu se pružaju usluge rane intervencije ne može istodobno koristiti usluge
stručne pomoći u obitelji (patronaže) i usluge povremenog boravka.
1.7. Usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)
Članak 105.
(1) Usluga stručne pomoći pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne
osobe s invaliditetom u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova (integracija)
pruža se odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama.
(2) Zavod putem uputnice priznaje uslugu iz stavka 1. ovoga članka nakon prethodno
pribavljenog mišljenja predškolske ili školske ustanove i ocjene pružatelja usluge o trajanju i
učestalosti pružanja usluge.
(3) Uslugu iz stavka 1. ovoga članka pružaju dom socijalne skrbi, udruga, vjerska zajednica ili
druga pravna osoba koja pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju i mlađim punoljetnim
osobama s invaliditetom, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
1.8. Usluga boravka
Članak 106.
(1) Usluge boravka obuhvaćaju cjelodnevni, poludnevni i povremeni boravak.
(2) Cjelodnevni boravak je boravak dulji od 8 sati dnevno u sklopu kojega se osigurava
zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga: prehrane, održavanja osobne
higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne potpore i
rehabilitacije, organiziranjem slobodnog vremena, organiziranog prijevoza te drugih usluga
ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.
(3) Poludnevnim boravkom smatra se boravak u trajanju od 4 do 8 sati dnevno, u kojem
vremenu se osigurava pružanje usluga iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Cjelodnevni i poludnevni boravak može se provoditi jedan dan u tjednu, više puta tjedno
ili tijekom svih radnih dana u tjednu.
(5) Povremeni boravak je boravak u trajanju do najviše 12 sati tjedno, prema utvrđenoj
potrebi individualnog rada s korisnikom.
(6) Tijekom povremenog boravka osiguravaju se korisniku usluge psihosocijalne
rehabilitacije, ovisno o potrebama korisnika.
(7) Zavod putem uputnice priznaje uslugu povremenog boravka djetetu s teškoćama u razvoju
ili odrasloj osobi s invaliditetom, uz prethodno pribavljeno mišljenje tijela vještačenja o
potrebi individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije i ocjene pružatelja
usluga o trajanju i učestalosti boravka.
1.9. Usluga smještaja
Članak 107.
(1) Usluge smještaja obuhvaćaju usluge prihvata, stanovanja, prehrane, nabave odjeće i
obuće, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i njege, čuvanja, odgoja i obrazovanja,
radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije te organiziranja slobodnog vremena.
(2) Smještaj može biti privremeni, tjedni i stalni smještaj.
(3) Korisniku smještaja se može tijekom smještaja priznati pravo na više oblika pojedinih
usluga propisanih ovim Zakonom, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.
(4) Usluge smještaja obuhvaćaju i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj,
udomiteljsku obitelj ili za samostalan život, te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u
udomiteljsku obitelj.
1.9.1. Smještaj djeteta
Članak 108.
(1) Dijete mlađe od sedam godina Zavod upućuje na smještaj u udomiteljsku obitelj,
organizirano stanovanje ili stanovanje u zajednici stambenih jedinica, sukladno uvjetima
propisanim ovim Zakonom.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka Zavod može iznimno uputiti na smještaj u dom socijalne
skrbi ili drugu pravnu ili fizičku osobu koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo u slučaju
ako mu se u trenutku nastanka potrebe ne može osigurati smještaj kod udomiteljske obitelji,
ali takav smještaj može trajati najduže do 2 mjeseca.
(3) Iznimno, u slučaju osobito tretmanskih ili zdravstvenih potreba djeteta, smještaj može
trajati najduže 6 mjeseci.
(4) Zavod koji je uputio na smještaj dijete iz stavka 1. ovoga članka i dijete starije od 7
godina, obvezan je brinuti o njegovom najboljem interesu te osigurati uvjete za njegov što
brži povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, odnosno za zasnivanje posvojenja.
(5) Zavod koji upućuje na smještaj djecu koja su braća/sestre, u suradnji s pružateljem usluga,
obvezan je braći i sestrama osigurati zajednički smještaj.
1.9.2. Smještaj odrasle osobe
Članak 109.
(1) Odrasla osoba može ostvariti smještaj u udomiteljskoj obitelji, odnosno u domu socijalne
skrbi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi sukladno
uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Starijoj i nemoćnoj osobi kojoj se u cijelosti troškovi smještaja podmiruju iz državnog
proračuna, stalni smještaj osigurava se u domu socijalne skrbi treće kategorije.
1.9.3. Dodatak za osobne potrebe smještenog korisnika
Članak 110.
(1) U okviru usluga stalnog ili privremenog smještaja korisnik ima pravo na dodatak za
osobne potrebe mjesečno, u visini 20% iznosa osnovice iz članka 40. ovoga Zakona, ako
vlastitim prihodima ili imovinom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na
smještaju.
(2) Osobne potrebe u smislu ovoga Zakona su potrebe osobne naravi koje korisnik želi
zadovoljiti a ne pružaju se u okviru usluge smještaja po ovom Zakonu.
(3) Korisniku smještaja koji svim svojim prihodima sudjeluje u plaćanju troškova smještaja,
Zavod neće u prihode uračunavati iznos sredstava za osobne potrebe niti mu ih isplaćivati pri
odlučivanju o plaćanju tih troškova.
(4) Novčanim sredstvima dodatka za osobne potrebe korisnika smještaja može iznimno
raspolagati službena osoba koju ovlasti odgovorna osoba pružatelja usluge smještaja i to samo
za osobne potrebe korisnika, u slučaju kada korisnik nije u mogućnosti njima sam raspolagati.
1.9.4. Plaćanje pogrebnih troškova za smještenog korisnika
Članak 111.
U slučaju smrti korisnika usluga stalnog ili privremenog smještaja koji nema zakonskog ili
ugovornog obveznika uzdržavanja ni vlastite ušteđevine ili drugih prihoda i imovine, Zavod
putem uputnice odobrava pružatelju usluga stalnog ili privremenog smještaja jednokratni
dodatak za plaćanje pogrebnih troškova za smještenog korisnika, u iznosu iz članka 68. ovoga
Zakona.
1.9.5. Privremeni smještaj
Članak 112.
(1) Privremeni smještaj je kratkotrajni smještaj koji se ostvaruje u kriznim situacijama,
smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, kao vikend smještaj i povremeni
smještaj.
(2) Krizne situacije su situacije u kojima se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u
skitnji, odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili stalnog boravišta, odnosno
nema stalnog prebivališta/boravišta (beskućnik) i nije u stanju brinuti se o sebi, trudnici 3
mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta te djeci i odraslim
osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, osigurava privremena
skrb izvan vlastite obitelji i omogućava pristup drugim uslugama u zajednici, dok se ne
ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smještaj ne osigura na drugi način.
(3) Tijekom privremenog smještaja u kriznim situacijama korisnicima se osigurava
privremeno stanovanje, prehrana, njega, nabava prijeko potrebne odjeće i obuće, naknada
troškova prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi
ili drugu ustanovu i usluge stručne potpore za socijalno uključivanje te druge usluge ovisno o
utvrđenim potrebama korisnika.
(4) Kraći rehabilitacijski programi obuhvaćaju pojedine usluge psihosocijalne rehabilitacije u
cilju usvajanja i razvoja socijalnih vještina djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s
invaliditetom.
(5) Tijekom privremenog smještaja radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa
korisnicima se osigurava privremeno stanovanje, prehrana, briga o zdravlju i njega, radne
aktivnosti, psihosocijalna rehabilitacija, organiziranje slobodnog vremena te druge usluge
ovisno o utvrđenim potrebama korisnika.
(6) Iznimno, roditelju djeteta s teškoćama koje je upućeno na kraći rehabilitacijski program
može se priznati usluga privremenog smještaja s djetetom radi njegovog aktivnog
sudjelovanja u provođenju psihosocijalnih programa, prema utvrđenoj procjeni i programu
pružatelja usluga.
(7) Usluga vikend-smještaja može se povremeno priznati djetetu s teškoćama u razvoju i
odrasloj osobi s invaliditetom radi kratkotrajne skrbi tijekom odmora ili zadovoljavanja
drugih važnih potreba roditelja, roditelja njegovatelja/njegovatelja.
(8) Usluga vikend-smještaja može se priznati i kada je djetetu ili odrasloj osobi potrebna
postupna prilagodba na smještaj duljeg trajanja izvan biološke ili udomiteljske obitelji, ili
priprema na izvaninstitucijsku skrb, odnosno povratak u obitelj ili radi zadovoljavanja neke
druge važne potrebe.
(9) Djetetu ili odrasloj osobi koja je smještena u dom socijalne skrbi može se priznati usluga
povremenog smještaja u udomiteljsku obitelj tijekom razdoblja prilagodbe, blagdana ili
školskih praznika ako je to u njegovom najboljem interesu.
(10) Tijekom povremenog i privremenog vikend-smještaja korisnicima se osigurava
privremeno stanovanje, prehrana, briga o zdravlju i njega, organiziranje slobodnog vremena,
te druge usluge, ovisno o utvrđenim potrebama korisnika.
1.9.6. Trajanje privremenog smještaja
Članak 113.
(1) Privremeni smještaj priznaje Zavod dok traje potreba, a najdulje 6 mjeseci.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, privremeni smještaj osigurava se trudnici 3 mjeseca
prije poroda ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, koji nemaju stan, odnosno
nemaju osigurano stanovanje ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne mogu ostati s djetetom
u obitelji, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima,
te djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom, traje najdulje do godinu dana.
(3) Radi sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka socijalnog isključivanja beskućnika,
pružatelj usluge privremenog smještaja, Zavod i lokalna zajednica obvezni su surađivati i
zajednički planirati aktivnosti za osiguravanje njegovog prebivališta i ponovnog uključivanja
u svakodnevni život lokalne zajednice.
1.9.7. Financiranje privremenog smještaja u kriznim situacijama
Članak 114.
U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u
mogućnosti sama osigurati svoj smještaj, jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave
obvezne su im osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se
spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji.
1.9.8. Tjedni smještaj
Članak 115.
Tjedni smještaj priznaje se korisniku tijekom radnog tjedna radi zadovoljavanja njegovih
životnih potreba pružanjem pojedinih usluga iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona, kada
korisniku nije potrebno tijekom vikenda osigurati usluge smještaja.
1.9.9. Stalni smještaj
Članak 116.
Stalni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja potrebno
osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje životnih potreba pružanjem usluga iz članka 106.
stavka 1. ovoga Zakona, kod pružatelja usluga smještaja specijaliziranog za skrb o pojedinoj
vrsti korisnika.
1.9.10. Organizirano stanovanje
Članak 117.
(1) Organizirano stanovanje je poseban oblik smještaja u pravilu do pet korisnika zajedno, uz
organiziranu stalnu, svakodnevnu ili povremenu stručnu potporu i pomoć u svrhu
zadovoljavanja osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, rekreacijskih i
drugih životnih potreba korisnika.
(2) Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se
nalaze na istoj lokaciji.
(3) Stručna pomoć i potpora iz stavka 1. ovoga članka može se korisniku pružati u stanu i
tijekom njegovih aktivnosti izvan stana.
1.9.11. Obveza praćenja prilika i posjeta korisnika na smještaju
Članak 118.
(1) Zavod je obvezan pratiti prilike u kojima živi korisnik kojega je uputio na smještaj i u tu
svrhu ga je obvezan redovito i po potrebi posjećivati.
(2) Kada je stručni radnik Zavoda uputio na smještaj dijete ili osobu lišenu poslovne
sposobnosti, obavezan ih je posjetiti najmanje jedanput tjedno u prvom mjesecu smještaja,
jedanput mjesečno nakon mjeseca smještaja te nadalje najmanje jedanput u tri mjeseca
tijekom smještaja.
(3) Kada je stručni radnik Zavoda uputio na smještaj odraslu osobu, obavezan ju je posjetiti
najmanje jedanput u prvom mjesecu smještaja te nadalje najmanje jedanput u četiri mjeseca
tijekom smještaja.
(4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se individualnim planom te je za njezino
provođenje odgovoran voditelj individualnog plana smještenog korisnika.
(5) Voditelj plana će poduzeti mjere radi zaštite dobrobiti osobnih i imovinskih prava i
interesa smještenog korisnika, te ukoliko ocijeni da je to potrebno ili je određeno posebnim
zakonom, izraditi program pomoći obitelji, koji se provodi tijekom trajanja smještaja u cilju
pomoći u održavanju osobnih odnosa među članovima obitelji i osiguravanja uvjeta za
povratak korisnika u obitelj.
1.10. Usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju korisnika
Članak 119.
(1) Usluge stručne potpore u zapošljavanju i obavljanju poslova pružaju se odrasloj osobi s
invaliditetom, problemima ovisnosti, dugotrajno nezaposlenim i drugim korisnicima u riziku
od socijalne isključenost kroz uključivanje u radnu sredinu u trgovačkim društvima i drugim
pravnim osobama ili kod fizičkih osoba koje profesionalno obavljaju neku djelatnost, te radi
njihovog aktivnog uključivanja na tržište rada.
(2) Usluge stručne potpore pružaju stručni radnici Zavoda, domova socijalne skrbi, vjerske
zajednice, udruge ili druga pravna osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi u skladu s
ovim Zakonom, a obuhvaćaju plan, izbor i pripremu pravne ili fizičke osobe radi osiguravanja
primjerenih uvjete za rad korisnika, procjenu uvjeta, vrste i opsega poslova te pripremu i
stručno vođenje korisnika.
(3) Zapošljavanje osoba iz stavka 1. ovoga članka i obavljanje poslova može se provoditi kod
poslodavaca s kojim je Zavod ili dom socijalne skrbi, vjerska zajednica, udruga ili druga
pravna osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, sklopila sporazum o zapošljavanju pod
posebnim uvjetima.
(4) Opseg usluge i plaća korisnika za obavljeni posao utvrđuju sporazumno korisnik, odnosno
njegov skrbnik ili zakonski zastupnik, Zavod, dom socijalne skrbi i poslodavac.
(5) Zapošljavanje pod posebnim uvjetima i obavljanje poslova po ovom Zakonu obuhvaća
one vrste rada koji omogućavaju osobama iz stavka 1. ovoga članka očuvanje već stečenih
znanja i razvoj novih sposobnosti.
(6) Pomoć zaposlenim korisnicima u ustanovama ili pravnim osobama te kod drugih
poslodavaca po ovom Zakonu obuhvaća savjetovanje i pomoć pri rješavanju problema koje
imaju u svezi s radom u radnoj sredini i nakon prekida radnog odnosa te pomoć pri
ostvarivanju prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i obiteljske skrbi, koje usluge
pruža Zavod, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i
Hrvatski zavod za zapošljavanje, uz međusobnu suradnju.
za više informacija pogledajte na www.mspm.hr
